Powered By Blogger

11. април 2011.

МОЛИТВА О. ЈУСТИНА СВ. АРХАНГЕЛУ МИХАИЛУ





Молитвеник- Каноник О. Јустин Поповић
САВ си огањ и ревност, свети Архистратиже Михаиле, зато те молимо: учмале душе наше запали огњем ревности твоје, да бисмо будне савести увек радосно служили заједничком Господу нашем, свесрдно се угледајући на тебе, безгрешног и светог брата нашег, и врховног војсковођу нашег, врховног војсковођу све небеске и земаљске војске Христове. Чудесни Господ Христос начинио је једну Цркву од анђела и људи, да бисмо се ми људи, који тајанствено представљамо херувиме на земљи угледали на свету небеску браћу нашу, на чијем челу стојиш ти, лучезарни и дивни Архистратиже Михаиле. Ти си на небу победио свезлог Сатану, и збацио га с неба на дно пакла, - помажи и нама увек, молимо те, свемоћни Архангеле да и ми свепобедном силом твојом побеђујемо свелукавог Сатану, који нас са свих страна напада и искушава кроз безбожне људе, кроз нечисте помисли, кроз земаљске сласти, кроз опојне страсти.
Сав си свет, чист и безгрешан, дивни Првоангеле Божји; молимо те свесвети, молимо те свечисти, молимо те свебезгрешни, учи нас дан и ноћ како да живимо свето, чисто и безгрешно, и даруј нам твоје херувимске силе, да бисмо истински и стварно херувимски живели на земљи ми који по неизмерном човекољубљу Божјем представљамо херувиме на земљи. Не остави нас у отровном блату наших сластољубивих земаљских жеља, него нас подигни у небеске анђелске висине и оспособи нас да анђелски свето и чисто поживимо док смо у телу на земљи. Милостиво погледај на нас, Свепобедни Архангеле, снисходљиво се спусти до нас, те нас, заспале у гресима, пробуди на борбу са злом, са грехом, са смрћу, са ђаволом, да бисмо, вођени и сокољени тобом, лако савлађивали сваки грех, сваку страст, сваку смрт, сваког ђавола. Ми знамо, Богоносни Архангеле, ти имаш власт над нечистим дусима, над болестима, над смрћу, над гресима; испуни душе наше божанском силом својом, еда бисмо и ми неустрашиво ратовали и херувимски побеђивали све непријатеље спасења нашег, вере наше, душе наше.
Свепобедни Војводо Небеских Сила, ти си очистио небо од Сатане и црних ангела његових, - очисти и душе наше од свакога греха, јер греси наши отварају врата и прозоре душа наших, те кроз њих улазе у нас нечисте силе демонске прљајући и умртвљујући душе наше, које треба да су анђелски чисте и анђелски бесмртне. Без твоје свепобедне помоћи, Небески Војсковођо, ми лако постајемо плен нечистих сила: стога те од свег срца молимо: уврсти нас у своју непобедиву војску, и ратуј за нас и испред нас, водећи нас и предводећи нас у свакој борби за душу нашу, за спасење наше, за вечност нашу, и осигуравајући нам победу над сваким грехом и над сваким ђаволом. О, пресвети Архангеле, ми смо очајно немоћни пред демонском силом вражјом, ако нам ти не притекнеш у помоћ божанском силом својом. Са тобом, ми ћемо увек односити победу у свима биткама за душу нашу и спасење наше и вечност нашу; а без тебе - ми беспомоћно посрћемо из пораза у пораз, из греха у грех, из пакла у пакао. Зато буди увек с нама, и не напуштај нас због грехова наших и смрада нашег, него, љубећи нас божанском љубављу, учини да омрзнемо грех и све греховне сласти, и испунимо душе своје миомиром еванђелских врлина. Ево, душе своје предајемо теби, пресвети Првоангеле Божји; молимо те и преклињемо, води нас увек путевима који одводе у Царство Небеско, да бисмо заједно с тобом, вечито славили свемилостивог Спаса нашег - преслатког Господа Христа, и Његовог свечовекољубивог Оца, и свеблагог Духа Утешитеља, коме слава и хвала сада и увек и у векове векова. Амин.
Ову молитву сачинио је преводилац Акатиста Св. Апостола - Многогрешни архимандрит Јустин (9/11. маја 1595. год.)


PONAŠANJE U HRAMU

Hram je sveto mesto, i kada covek ulazi u njega mora ulaziti tiho, lagano i sa dubokim strahopostovanjem. Kad se dodje do crkvenih vrata, malo se zastane, prekrsti se i lagano pokloni prema hramu. Ako je guzva, strpljivo se ceka da se kupe svece. Kad se svece kupe, odlazi se mestu gde se pale svece vodeci racuna da se ledja ne okrecu oltaru ili svesteniku u toku kadenja. Prekrsti se, celiva se sveca i nameni se za sta se pali (na primer: "Ovu svecu za zdravlje mome bratu Jovanu, neka ga Gospod pomiluje i spase" ili "Ovu svecu za pokoj duse moga dede Nikole, Bog da mu dusi prosti") Kada se svece zapale, onda se tiho, kao senka, odlazi i celivaju se celivajuca ikone. Na sluzbu se dolazi pre pocetka Bogosluzenja, jer se kasnijim hodanjem kroz hram ometa Bogosluzenje i paznja vernika.



KAKO SE CELIVAJU IKONE?

Na sredini je ikona onog svetitelja kome je hram posvecen ili doticnog praznika. Ta ikona je celivajuca. U nekim hramovima postoje jos dvije celivajuce ikone. One se nalaze malo napred. Udesno je ikona Spasitelja, dok je ulevo ikona Majke Bozije. Pobozno se stane pred ikonu, prekrsti se pa pokloni jednom potom i drugi put, zatim se celiva ikona i jos jednom se prekrsti i pokloni. Tako kod druge dvije ikone ako je dat blagoslov da se i te ikone celivaju. Prvo se celiva ikona na sredini pa onda na desnoj strani ikona Spasitelja i na levoj strani ikona Majke Bozije. Po celivanju se odlazi na neko slobodno mesto u hramu. Dok prilazite celivajucim ikonama nemojte dirati druge ikone, litije niti kandila.



PONASANJE NA BOGOSLUZENJU

Muskarci obicno stoje na desnoj, a zene na levoj strani ladje hrama. Na odabranom mestu se stoji mirno, bez okretanja, setanja ili razgovora sa nekim. Ukoliko neko iz odredjenih razloga ne moze da stoji celu sluzbu, moze u odredjenim momentima Bogosluzenja i sesti. Niposto ne treba sedeti za vreme malog i velikog vhoda, citanja Jevandjelja ili kadjenja. Ako se oseti umor i zelja da se izade napolje, molitvu treba pojacati, jer se djavo trudi da coveka spreci u molitvi. Za vreme molitve noge su sastavljene a ruke se prekrste na grudima ili se spuste niz telo, nipotsto se ne stavljaju za ledja ili u dzepove. Molitve koje izgovara svestenik vi ne izgovarate nego samo u mislima ponavljate. Diskretno se pazi na svestenikove radnje, i kada se on prekrsti, i kad se u molitvi ili pesmi pominju imena Oca i Sina i Svetoga Duha, i kad svestenik kadi svi se u crkvi krste i blago klanjaju. Za vreme citanja Jevadelja, velikog i malog Vhoda i propovedi, gde se ko zatekao tu i stoji dok se ta radnja ne zavrsi. Ukoliko neko zna da peva, on peva tiho i polako da ne ometa pojce. Jos

je bolje da se takav prikljuci horu ili pojcima. Sve u svemu, svojim ponasanjem treba nastojati da se u hramu bude kao nevidljiva senka, a nikako nastojati da se bude primeceno ili zapazeno. Nadmeno ponasanje fariseja u hramu, Gospod je osudio, a pohvalio je skromno drzanje i skrusenu molitvu carinika. Prilikom izlaska iz hrama, opet se na isti nacin celivaju ikone, izade se na vrata hrama, tiho i necujno, i kada ste izasli ponovo se okrene prema unutrasnjosti hrama i smerno se prekrsti i pokloni.



KAKO SE PRAVILNO KRSTITI

Kad se mi hriscani obracamo Gospodu Bogu, osenjujemo se krsnim znakom. Cvrsto sastavimo prva tri prsta desne ruke: palac, kaziprst i srednji, tako da su sva tri ravna, a mali i domali prst privucemo uz dlan. Kad smo tako sastavili prste, dizemo desnu ruku i sa tri prsta dodirnemo sredinu cela, posvecujuci Bogu svoj um i govorimo: "U ime Oca", potom spustimo ruku u visinu pojasa, posvecujuci Bogu svoje srce i govorimo: "i Sina", zatim dodirujemo prvo desno rame i govorimo "I Svetoga Duha" a potom levo rame i govorimo: "Amin," .to znaci: neka tako bude.



ODEVANJE

Potrebno je ovde reci da i odevanje mora biti pristojno kad se ide u crkvu. Muskarci u hram ulaze gologlavi, a zene pokrivene glave. Odelo mora biti cisto, svecano i prikladno. U hram se ne dolaziti u farmerkama, papucama, patikama, majicama, sorcevima, kratkih sukanja ili suvise otkrivenog tela. Takodje zene ne dolaze u hram u pantalonama, upadljivo nasminkane i sa ruzom na usnama, narocito kad hoce da se priceste.



NAFORA je osvecen hleb koji se vernicima deli na kraju svete liturgije. To je podsecanje na prve hriscanske vecere ljubavi - agape, gde se posle Bogosluzenja zajedno veceralo, pevale se duhovne pesme i delila milostinja. Nafora se uzima na sledeci nacin: Polako, u redu, prilazi se svesteniku koji deli naforu. Kad se dode na red, pobozno se prekrsti, celiva se, krst u ruci svestenika, zatim se na dlan leve ruke prekrsti desni dlan, svestenik stavlja na desni dlan parce nafore, tada se svestenom licu celiva ruka. Nafora se direktno sa desnog dlana stavlja u usta, vodeci racuna da se ni jedna mrvica ne ispusti. Nafora se ne uzima levom rukom niti samo u prste, nego na dlan desne ruke. Nije dobro nositi naforu drugima koji nisu bili na liturgiji.



SVESTENA LICA

Svestena lica su od Boga izabrana, i na poseban nacin posvecena da vrse sveta Bogosluzenja, svete tajne i obrede. U najcescem kontaktu sa narodom su parohijski svestenici, koji sluze pri crkvama i obavljaju potrebne verske obrede svojim vernicima. Takav svestenik je paroh, a narod su njegovi parohijani. Jer odredeno crkveno podrucje koje opsluzuje svestenik, zove se parohija. Svestenik se pozdravlja pri susretu sa: "Pomaze Bog! Oce, blagoslovi!" Kad svestenik blagoslovi vernika ovaj mu celiva ruku. Svesteniku se celiva ruka bez obzira na godine svestenika i onoga koji celiva. Svestenik se u razgovoru oslovljava sa "oce", recimo "oce Marko", ili ako je prota, moze se reci "oce proto". Djakon se oslovljava sa "oce djakone". Vladika se oslovljava recima "Vase Preosvestenstvo" ili "Preosveceni Vladiko", ili neformalno samo "Preosveceni". Mitropolit se oslovljava "Vase Visokopreosvestenstvo" a patrijarh "Vasa Svetosti". Monahinje se oslovljavaju sa "sestro" a igumanija sa "mati" Muska monaska lica se oslovljavaju sa "oce", ili "oce igumane" ili "oce arhimandrite".

Веронаука за децу




Образовање човека са циљем да служи једној заједници, ма о којој служби се радило, је немогуће, чак опасно, без васпитања. Просто речено, да би човек могао да буде добар мајстор, лекар, државник, потребно је, пре свега, да буде добар човек. Једно без другог не иде. Ми као Црква, заједно са вама родитељима, а уз пристанак ваше деце, позвани смо данас да васпитавамо децу за боље сутра и њихово и наше. Ако то ми не урадимо, тј. ако не васпитамо децу у духу наше вере, урадиће неко други, али на другим основама. На каквим то основама Црква жели да васпита своју и вашу децу?
Црква полази од тога да је човек икона Божија. Бог је створио човека по своме лику као личност, тј. као апсолутно и непоновљиво биће да би се преко њега пројављивао у свету. То је, пре свега, суштина наше вере откривене у Исусу Христу, Сину Божијем који је постао човек и који је присутан преко људи у Литургијској заједници. Поштујући и волећи човека, поштујемо и волимо Бога. Човек и Бог су неодвојиви један од другог. Када, пак, одвојимо човека од Бога, човек постаје као и свако друго живинче и не разликује се од њих. С друге стране, кад одвојимо Бога од човека, онда Бог постаје идеја, која се често окреће против човека и његовог достојанства.
Дакле, први и основни циљ веронауке јесте да упути нашу децу, будуће генерације овог народа, на другог човека као на личност, на непроцењиво благо од кога зависи и наш живот. Међутим, то се не може открити код човека другим методама осим кроз заједницу љубави с њим. Када некога волимо, онда откривамо да је он за нас личност, највредније биће које се ничим не може заменити. Другим речима, само љубав према човеку открива у њему икону живога Бога, као и то да је човек највредније биће на свету.
Други задатак веронауке јесте да упути децу на заједницу са Богом у Христу, јер се једино у заједници са Богом може остварити бесмртност за човека и створену природу као будуће васкрсење из мртвих. Бесмртност свако биће жели, а пре свега човек који је ње једино и свестан. Без остварења овог циља није могуће остварити ни претходни циљ. Живот има смисла само онда када се не завршава смрћу. Ако човек пристане на то да је смрт свему крај, онда неће бити никаквог добра, никаквог напретка, онда живот неће имати никаквог смисла, па стога ни човек неће имати никакву вредност. Та заједница се може остварити једино у Литургији као заједници са другим људима, зато што се Бог открива једино у Христу као човеку, а Христос присуствује једино у Литургији и кроз Литургију.
У обликовању наше будућности учествујемо сви, ви децо, ви родитељи и ми као Црква. Једино сви заједно можемо стићи до циља.

Песме




МОЛИТВА БОГУ

Помози нам Вишњи Боже
Без Тебе се ништ' не може,
Ни орати ни копати
Ни за правду војевати.
Помози нам Вишњи Боже
Без Тебе се ништ' не може,
Ни родити ни умрети
Нити болест преболети.
Помози нам Вишњи Боже
Без Тебе се ништ' не може,
Ни грешнику покајати
Нити с братом запевати.
Помози нам Вишњи Боже
Без Тебе се ништ' не може,
А с Тобом се све постиже
и у Вечни Живот стиже.



ПЕСМА КРСТУ

Спаси Боже, људе Своје, спаси Господи,
Крстом Твојим Ти нам светли, Крстом нас води!
Крст је сила и знамење, Крст је спасење! (2x)
Спаси Боже, народ србски, што ти се моли,
Нека Крстом свакој муци брзо одоли.
Крст је сила и знамење, Крст је спасење! (2x)
Крстом Јаков благослови своје синове,
Крстом Мојсеј преполови Црвено море.
Крст је сила и знамење, Крст је спасење! (2x)
Крсно дрво Мојсеј баци у горку воду,
И даде је као слатку жедном народу.
Крст је сила и знамење, Крст је спасење! (2x)
Мојсеј руке крст'образно клечећи пружи,
И молитвом Амалика страшнога сруши.
Крст је сила и знамење, Крст је спасење! (2x)
Исус Навин крсним знаком сунце задржа,
Док му војска победнички борбу издржа.
Крст је сила и знамење, Крст је спасење! (2x)
Апостоли Крстом Светим чинише чуда,
Крст ће бити знак победе, до Страшног Суда.
Крст је сила и знамење, Крст је спасење! (2x)
Цар Константин Крстом сруши цар Максенција,
И царство му Часним Крстом цело засија.
Крст је сила и знамење, Крст је спасење! (2x)
Свети Сава даде роду видело Крста,
Да се крсти Духом Светим, крстом с три прста.
Крст је сила и знамење, Крст је спасење! (2x)
Крст спасава верне људе од свих повреда,
Крст је сила, Крст је слава, Крст је победа.
Крст је сила и знамење, Крст је спасење! (2x)


ХИМНА СВЕТОМ САВИ

Ускликнимо с љубављу, Светитељу Сави,
Србске цркве и школе светитељској глави.
Тамо венци, тамо слава, где наш србски пастир Сава.
Појте му Срби, песму и утројте!
Благодарна Србијо, пуна си љубави,
Према своме пастиру Светитељу Сави.
Цело Србство слави славу, свога оца Светог Саву.
Појте му Срби, песму и утројте!
С Неба шаље благослов, Свети отац Сава,
Са свих страна сви Срби, с мора и Дунава.
К' Небу главе подигните, Саву тамо угледајте,
Саву србску славу пред Престолом Творца.
Да се србска сва срца, с тобом уједине,
Сунце мира, љубави, да нам свима сине.
Да живимо сви у слози, Свети Саво ти помози,
Почуј глас свог рода, србскога народа!
Пет векова Србин је у ропству чамио,
Светитеља Саве име је славио.
Свети Сава Србе воли и за њих се Богу моли.
Појте му Срби, песму и утројте!



СЛАВИМО ТЕ, ХРИСТЕ БОЖЕ

Славимо Те, Христе Боже драги,
Хвалимо Те, Спаситељу благи,
Величамо Твоје слатко име,
Ти нас спасе беде невидиме.
Твојом смрћу смрт је побеђена,
Васкрсењем нада утврђена,
Вазнесењем Небо отворено,
Срце људско миљем испуњено.
Испуни нас, Увенчани силом,
Испуни нас Духом и врлином,
Очисти нас од смртнога даха,
И од греха и греховног страха.
О, погледај у нашу низину,
Привуци нас у Твоју близину,
Привуци нас под Твоје окриље
Где царује миље и обиље.
Где све очи у Тројицу гледе,
Славећ' Твоје жртве и победе,
И где војске клањају се Творцу:
Сину, Духу и Преблагом Оцу.


БЛАГОВЕСТИ

О, радосне вести, о, радосне вести,
Радуј се Пречиста, Пречиста,
Ти нам роди Христа!
О, радосне вести, о, радосне вести,
Радуј се Девице, Девице,
Света Голубице!
Радуј се, Пречиста, радуј се, Пречиста,
Небесна Невесто, Невесто,
Ти си Божји Престо!
О, Купино Сјајна, о, Купино Сјајна,
Неопалимаја, Марија, Марија,
Зоро новог сјаја!
Храму си служила, храму си служила,
Богу се предала, предала,
Храмом си постала!
Радуј се, Послушна, радуј се, Послушна,
Бог Те послушао, послушао,
Славом увенчао!
О, радуј се Сузна, о, радуј се Сузна,
Сузом омекшана, омекшана,
Духом просејана!
О, радосне вести, о, радосне вести,
Радуј се Пречиста, Пречиста,
Ти нам роди Христа!


БОЖИЋ, БОЖИЋ

Божић, Божић, благи дан,
Благог Христа рођендан,
Божић, Божић, светли дан
Сав светлошћу обасјан.
Дјева Христа родила,
Пеленама повила,
У пећини Христос спи,
Света Дјева над Њим бди.
Слама лепо мирише,
Богомајка уздише,
Утом звезда засија,
Пећина се загрија.
Анђели се спустише,
Пастирима јавише:
Весел'те се сви ноћас,
Роди нам се Христос Спас!
Кад то чули пастири,
Срце им се умири,
Па кликнуше сви у глас:
Нек' се слави Христос Спас!
Нек' мир свуда царује,
Нек' се срце радује,
Нек' се свако поправља
И Господа прославља.
Па, гле и ми Србчићи,
К'о сребрни звончићи,
Богомајку хвалимо,
Христа Бога славимо.
Божић, Божић, благи дан,
Благог Христа рођендан,
Божић, Божић, светли дан,
Сав светлошћу обасјан.

БОГОМАТИ ПОД КРСТОМ

Богомати к'о воштана свећа,
Бледа гледа Свог Сина висећа.
Пречиста Му Крв се низ Крст слива,
Грешну земљу од греха омива.
С крвљу Сина Мајка сузе меша,
Срце Своје на Крст Његов веша:
- Сине Драги, ко сме добар бити,
Ако мора на Крсту висити?
- Мајко Моја, ово још крај није,
Под Крстом се васкрсење крије.
- Сине Драги, како си осамљен,
Од најближих другова остављен?
- Мајко Моја, са Мном Отац стоји,
Веће друштво но сав свет што броји.
- Сине Драги, боли ли Те глава,
Крв Ти тече, црвени се трава?
- Мајко Моја, све Ме, све Ме боле,
А највише судба оних доле.
- Сине Драги, Мој очињи виде,
Гле, како се сви од Тебе стиде!
- Мајко Моја, ко се стиди сада,
Стидеће се себе за свакада.
- Сине Драги, Моје Јагње бело,
Гле, у муци грчи Ти се тело!
- Мајко Моја, грчи се заиста,
Прексутра ће здраво да заблиста.
- Сине Драги, језик Ти се суши,
То Ми огањ ражиже у души.
- Мајко Моја, мали Ми и треба,
Од сад новим говорићу с Неба.
- Сине Драги, Мој сунчани сјају,
Очи Твоје, гле већ се склапају.
- Мајко Моја, очи су к'о слама,
Запале се, угасе и - тама.
- Сине Драги, волим и умрети,
Него Тебе, Чедо, надживети.
- Мајко Моја, Ја ћу с Тобом бити,
Нико неће Мене надживети.
- Сине Драги, слабост Ми опрости,
Прости, Сине, по Твојој милости.
- Мајко Моја, нек' је просто свима,
Који Твога разапеше Сина!

ЉУДИ ЛИКУЈТЕ

Људи ликујте, народи чујте:
Христос воскресе, радост донесе!
Звезде играјте, горе певајте:
Христос воскресе, радост донесе!
Шуме шумите, ветри брујите:
Христос воскресе, радост донесе!
Мора гудите, звери ричите:
Христос воскресе, радост донесе!
Пчеле се ројте, а птице појте:
Христос воскресе, радост донесе!
Анђели стојте, песму утројте:
Христос воскресе, радост донесе!
Небо се снизи, земљу узвиси:
Христос воскресе, радост донесе!


ЗНАШ ЛИ КО ТЕ ЉУБИ?

Знаш ли ко те љуби силно,
Ко те чува дан и ноћ,
Ко ти даје изобилно,
Да одолиш врагу моћ?
Знаш ли ко ти живот дао,
Оца, мајку, брата твог,
И ко те је обасјао,
Светлим зраком Духа Свог?
Знаш ли ко је умро за те,
На Голготи, знаш ли то,
И радости обећане,
Ко ти спрема, знаш ли то?
Мораш знати ко то чини,
Ко то тако љуби нас,
То је Господ са висине,
То је Христос, свима спас.
Зато и ти, ох, сети се,
Па Му срце своје дај,
Кад Му скривиш заплачи се,
И замоли опроштај.
У тој сузи покајања
Заблистаће Христов сјај,
Имај у Њег' поуздања,
Отвориће теби Рај.


МАНАСИЈО ЛЕПА, МАНАСИЈО ДИВНА

Твоја звона звоне, глас се чује мио,
Са врх старог града, лепа Манасијо,
К'о што сија сунце и његови зраци,
Тако нама сјаје твоји стари знаци.
Око тебе свуда високе планине,
Ограђују твоје старе рушевине,
Око твога града шумица зелена,
А пред тобом стоји непомична стена.
У цркви ти душман дуварове греб'о,
Ал' те чува Господ, тебе чува небо.
Избо ти иконе и часне столове,
И на граду твоме срушио врхове.
Но, што је остало, то се србско зове,
Сачувај нам Боже, Ти остатке ове.
О, моје га срце, не сме да проклиње,
Ал' зашто је дир'о у наше светиње.
Ти си ипак дика у ресавском крају,
Много има људи тебе не познају.
Треба да те виде каква си дивота,
Задужбино лепа Стевана Деспота.
Још да виде твоје красоте остале,
Како тебе красе ресавске обале,
Кроз бистру Ресаву песак се румени,
А Ресава брза жубори и пени.
Врх обала шума зелена и густа,
У теби тишина тајанствена, пуста,
Вечито је тако у светоме миру,
Певаћу ти песму лепи манастиру.


ВАСИЛИЈЕ СВЕТИ ПОНОСЕ МОНАХА

Василије Свети поносе монаха,
Наставниче добри, светих пустињака.
К'о јутарња звијезда, твој лик нам се јавља,
Поборниче мудри, Светог Православља.
У пештери хладној, усред стијене сиве
Твоје мошти зраче духом вјере живе.
И сад као некад у времена стара,
Наше вјере свете, која чуда ствара.
Благовјерни народ, стиже са свих страна,
Под Острошке висе, хрли сваког дана.
Да цјелива тебе, духовног пастира,
И напоји душу рајског миомира.
Адске силе стрепе, од имена твога,
Ломе се о стијене тврдога Острога.
Мрачном злобом дишу мржње неизмјерне,
Да нам смуте вјеру, да уплаше вјерне.
Сузама си вјере, гријо хладне стијене,
О, пастиру добри, Цркве намучене.
Народу србскоме, Богом даровани,
Богоносни Оче, славом овјенчани.
На животној стази, вјере и надања,
Нашијех успона и наших падања.
Молитвама твојим љубав нам оснажи,
Да смо вазда будни на духовној стражи.
Моли за све вјерне, за обитељ свету,
Мир у мојој души, мир у цијелом свијету.
Мир од источника, сунчаније' зрака
Василије Свети, поносе монаха.

KALENDAR




Istorijat i osnovni podaci Stari julijanski kalendar se odlikuje time da je u njemu svaka cetvrta godina prestupna. Crkva je prihvatila je ovaj kalendar na Prvom Ekumenskom Saboru 325. godine u Nikeji. U to vreme ustanovljeno je i specificno racunanje datuma na koji pada Praznik Vaskrsenja Hristovog, Praznik nad Praznicima. Po pravilu, Vaskrs bi trebalo da bude prva nedelja posle prvog punog meseca posle prolećne ravnodnevice. Stari astronomi su uzeli 1. da je Julijanski kalndar tačan, 2. da se mesec okrene oko zemlje za tačno 28 dana. Tako su podelili istoriju na Velike Indiktione koji traju po 532 godine (trenutno smo u 15. Indiktionu koji je počeo 1941. godine) i u ojima se praznovanje Vaskrsa ciklično ponavlja. Kako mi danas znamo da su i pretpostavka 1. i 2. pogresne, ovaj način računanja je vrlo brzo izgubio tačnost, ali sve pravoslavne crkve ga se i danas pridrzavaju.Julijanski kalendar kasni u odnosu na realno astronomsko vreme jedan dan svakih 128 godina. Stoga je, pošto je razlika u realnoj ravnodnevici i onoj koja se mogla očekivati po kalendaru postala vidljiva i golim okom, Papa Grgur XIIIodlučio je 1582. da uvede Gregorijanski kalendar (koji je po njemu i dobio ime). Ovaj kalendar je danas zvanični građanski kalendar u celom svetu i poštuju ga Rimokatolička crkva, Starokatolička crkva i sve protestantske hrišćanske crkve. U Gregorijanskom kalendaru je takođe svaka cetvrta godina prestupna, ali to vazi i za sekularne godine (one deljive sa 100), pa tako 1700, 1800 i 1900. nisu bile prestupne ali 2000. jeste. Ovaj kalendar je mnogo precizniji i kasni u odnosu na astronomsko vreme jedan dan svakih 14.400 godina. Trenutna razlika izmedju Gregorijanskog i Julijanskog kalendara iznosi 13 dana.Pravoslavne crkve su 1917. godine odlucile da promene Julijanski kalendar. Za tu priliku je projkat spremio jedan od najvecih srpskih naučnika, Milutin Milanković (najponatiji po tome sto je dao matematicko resenjep roblema nastanka ledenih doba, koje danas stoji u osnovi vazece teorije koju je uradio projekat CLIMAP). Po Milankovićevom kalendaru prestupnost svake cetvrte godine ostaje, ali od sekularnih godina prestupne su samo one koje pri deljenju sa 900 daju ostatak 200 ili 600. Dakle, 2000. i 2400. će biti prestupne, ali će se ovaj kalendar razići od Gregorijanskog 2800. godine kada će se napraviti razlika od jednog dana. Milankovicev kalendar je najprecizniji od svih i kasni jedan dan u odnosu na realno astronomsko vreme tek svakih 48.000 godina.Međutim, na tom Saboru samo tri crkve su odlučile da se i dalje pridrzavaju Julijanskog kalendara: Srpska, Ruska i Jerusalimska (kao i svi manastiri na Svetoj Gori). Ipak, dogovoreno je da, bez obzira na razlike u slavljenju nepokretni praznika (od kojih je najveci Božić) sve pravoslavne crkve praznuju Vaskrs na stari način.
Ovo je prvi pokušaj da se pravoslavni kalendar Srpske Pravoslavne Crkve uradi u elektronskom obliku. Naš rad kao izlaz daje spisak praznika za zadat mesec i godinu daje tabelu praznika po svim standardima Patrijaršije u Beogradu, dakle vodeći racuna o velicini praznika i o mestu svih pokretnih praznika koje Crkva slavi.Godina se moze kretati od 400 do cak 300.000. Tu treba dodati nekoliko napomena. Godine u dalekoj proslosti, narocito one pre XVI veka dobijaju se na fiktivan nacin u Gregorijanskom kalndaru iz prostog razloga sto on tada nije postojao. Takodje, sto se ide dalje u proslost, sve vise imena Svetih gubi smisao jer ti ljudi tada nisu ni bili rodjeni. Medjutim, odlazak u proslost moze koristiti istoricarima i drugim ljudima koji istrazuju stara dokumenta jer su se dogadjaji cesto evidentirali samo u odnosu na neki od velikih pokretnih praznika.


Sto se tice buducnosti, odlazak u predaleku buducnost takodje pomalo obesmisljava koriscenje kalendara. Posto se svakih 100 godina razlika izmedju Julijanskog i Gregorijanskog kaendara povecava za 1 dan (sem kada je godina deljiva sa 400), nije tesko izracunati da ce se Bozic po Julijanskom kalendaru polako setati po svim godisnjim dobima, a to bi potencijalno napravilo veliku pometnju u narodnim obicajima vezanim za pojedine praznike. Takodje, ako se pogleda godina 300.000, moze se videti da ce razlika u kalendarima iznositi preko 3 godine (!). Medjutim, u to fiktivno vreme oba kalendara ce vise godina kasniti za stvarnim astronomskim vremenom, da ce sve crkve dotle svakako nesto morati da urade.

S L A V A R I C A





Molitvama svetih otaca naših Gospode Isuse Hriste Bože našpomiluj nasAmin.
Care nebeskiUtešiteljuDuše istinikoji si svuda i sveispunjavašRiznico dobara i Davaoče životadođi i useli se unasi očisti nas od svake nečistote i spasiBlagiduše naše.
Sveti Božesveti Krepkisveti Besmrtnipomiluj nas (tri puta)
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhui sada i uvek i u vekovevekovaAmin.
Presveta Trojicepomiluj nasGospodeočisti grehe naše;Vladaruoprosti bezakonja našaSvetiposeti i isceli nemoćinašeimena Tvoga radi.
Gospodepomiluj (tri puta).
Slava Ocu i Sinu i Svetome Duhui sada i uvek i u vekovevekovaAmin.
Oče naš koji si na nebesima,da se sveti ime Tvoje,da dođe carstvo Tvoje,da bude volja Tvoja i nazemlji kao na nebu;hleb naš nasušni daj nam danas;i oprosti nam dugove našekao što i mi opraštamodužnicima svojim;i ne uvedi nas u iskušenje,no izbavi nas od zla.
Verujem u jednog Boga, Oca,Svedržitelja, Tvorca neba i zemljei svega vidljivog i nevidljivog.I u jednog Gospoda Isusa Hrista,Sina Božjeg, Jedinorodnog,od Oca rođenog pre svih vekova;Svetlost od Svetlosti,Boga istinitog od Boga istinitog,rođenog, ne stvorenog,jednosušnog sa Ocem,kroz koga je sve postalo;Koji je radi nas ljudi i našegaspasenja sišao s nebesa,i ovaplotio se od Duha Svetogai Marije Djeve i postao čovek;i Koji je raspet za nas u vremePontija Pilata, i stradao ibio pogreben; I Koji je Vaskrsaou treći dan po Pismu; I Koji seuzneo na nebesa i sedi s desnestrane Oca; I Koji će opet doćisa slavom, da sudi živima i mrtvima,njegovom Carstvu neće biti kraja.I u Duha Svetog, Gospoda, životvornog,Koji od Oca ishodi, Koji se saOcem i Sinom zajedno poštuje izajedno slavi, Koji je govorio krozproroke. U jednu, svetu, sabornu iapostolsku Crkvu. Ispovedam jednokrštenje za oproštenje grehova.Čekam vaskrsenje mrtvih.I život budućeg veka. Amin.
Va slavu i čest!Prva reč: Da se setimo tvrde Slave česne i nebesne, koja može da nam pomogne: Za imena Gospoda Boga, Svete Živonačalne, Jednosušne i nerazdelne Trojice: Oca i Sina i Svetoga Duha; da se Gospodu Bogu, Svetoj Živonačalnoj Trojici, smerno poklonimo i zamolimo:Va slavu i čest! (svi odgovaraju: Va slavu i čest!)
Druga reč:
 Sve za tvrde Slave nebeske: Blagoga Hrista i Časnoga Krsta, - Blagoga Hrista kome se molimo i Časnoga Krsta kojim se krstimo; da se Blagome Hristu i Časnome Krstu smerno poklonimo i zamolimo: Va slavu i čest! (svi odgovaraju: Vas slavu i čest!)
Treća reč:
 Najskorije rekosmo za Blagoga Hrista i Časnoga Krsta, a ovo da reknemo za dva dana odabrana: Svete Petke i Svete Nedelje - Svete Petke, Raspeća Hristovoga i Nedelje Vaskrsenja Njegovoga; da se Svetoj Petki i Nedelji smerno poklonimo i zamolimo: Va slavu i čest! (svi odgovaraju: Va slavu i čest!)
Četvrta reč:
 Za imena Gospoda Boga i tvrde Slave nebeske: svetih slavnih Proroka, koji prorekoše dolazak Spasitelja našega: Svetog Preteče i Krstitelja Jovana, kuma Božijeg; sveta četiri velika proroka: Isaije, Jeremije, Jezekilja i Danila; svetih slavnih apostola Hristovih, koji nauku Njegovu propovedaše; propovedaše i nama u amanet ostaviše i sveta četiri velika Jevanđelista Hristova: Mateja, Marka, Luku i Jovana, koji sveta Jevanđelja napisaše i nama za spasenje ostaviše; da se njima smerno molimo i poklonimo:Va slavu i čest! (svi odgovaraju: Va slavu i čest!)
Peta reč:
  Sve za tvrde Slave nebeske i svete Nebeske SileBestelesnih: Sv. anđela i arhanđela, šestokrilih Serafima i mnogookih Heruvima, služitelja prestola Božija mišeceju visokuju, svetih sedam velikih arhanđela: Mihaila, Gavrila, Urila, Salatila, Rafaila, Varahila i Jegudila, koji svemirom - vaseljenom kao munje kruže i Gospoda Boga Tvorca svoga služe; da se bestelesnim Silama smerno poklonimo i zamolimo:Va slavu i čest! (svi odgovaraju: Va slavu i čest!)
Šesta reč:
 Najskorije pomenusmo svete Nebeske sile bestelesne, a ovo reknemo za velike vaseljenske učitelje i svetitelje: Vasilija Velikog, Grigorija Bogoslova i Jovana Zlatousta, Svetog Nikolaja Čudotvorca, Atanasija i Kirila patrijarhe aleksandrijske; Svetog apostola, prvomučenika i arhiđakona Stefana, Svetog velikomučenika Georgija Pobedonosca, Dimitrija Mirotočca, Teodora Tirona i TeodoraStratilata; Svete tristotine i osamnaest bogonosnih otaca naših, koji u Nikeji Sabor sabraše, bezumnoga Arija osudiše, veru u Svetu Trojicu utvrdiše, Pravoslavlje uzdigoše i mi im po veri verovasmo sada i uvek; - svetoga mučenika Kneza Lazara i novog mučenika Đorđa Kratovca, koga Turci u Sofiji u ognju sagoreše, ali mu veru u Hrista ne pokolebaše; svetih srpskih matera naših: Svete Petke Paraskeve, Ane - Anastasije, Jelene, Evgenije, Jefimije i Angeline majke Krušedolske; da se Gospodu Bogu i velikim svetiteljima, velikomučenicima i prepodobnim materama srpskim smerno poklonimo i zamolimo:Va slavu i čest! (svi odgovaraju: Va slavu i čest!)
Sedma reč:
 Za imena Gospoda Boga i tvrde Slave nebeske i svetih čudotvoraca i iscelitelja: Kozme i Damjana, Kira i Jovana, Pantelejmona i Ermolaja, Sampsona i Diomida, Talaleja i Trifona, koji zlato i srebro ostaviše, vodu pregaziše i Gospoda Tvorca svoga delima pravednim proslaviše; da se i njima smerno poklonimo i zamolimo:Va slavu i čest! (svi odgovaraju: Va slavu i čest!)
Osma reč:
 Svi volimo i Gospoda Blagoga molimo za svete i tvrde Slave nebeske koja može da svima pomogne i sviju slavnih hrišćanskih imena, koje pravoslavni hrišćani slave od Istoka do Zapada i od Severa do Juga, koje ne možemo pobrojati, ali se možemo Bogu moliti i njima pokloniti; za hleb i desnu ruku, koja nas hrani i od zla brani; desna nam ruka ne malaksala Bogu se moleći i dobro čineći; njiva nas naša ne izdala: rodom rodila i plodom plodila; da Bog oprosti sagrešenja naša koja mi Njemu učinismo uredno u crkvu ne dolazeći, grehe ne ispovedajući i nedostojno se pričešćujući; što u postu premrsili; na putu putujući, u bolesti bolujući; što se o prazniku ogrešismo; u zrelu žitu i suvu senu, a imeno u Nedeljicu - nebesku Caricu.Na mnogaja ljeta domu i domaćinu i svemu narodu njegovu! Na mnogaja ljeta svoj braći i sestrama, koji ovde biše, Bogu se moliše i lepu slavu podigoše! Na mnogaja ljeta svemu narodu srpskome!  Amin.  (svi pevaju: Mnogaja ljeta
).

Božanstvena liturgija Svetog Jovana Zlatoustog


Božanstvena liturgija Svetog Jovana Zlatoustog





Sveštenik: Blagosloveno Carstvo Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin.
Sveštenik: U miru Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za višnji mir i spasenje duša naših, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za mir svega sveta, za nepokolebljivost svetih Božjih Crkava, i sjedinjenje svih, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za ovaj sveti hram, i za one koji sa verom, pobožnošću i strahom Božjim ulaze u njega, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za najsvetijeg Patrijarha (ili visokopreosveštenog mitropolita, ili preosveštenog episkopa) našega (ime), za časno prezviterstvo, u Hristu đakonstvo, za sav klir i verni narod, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za blagoverni i hristoljubivi rod naš i pravoslavne hrišćane, da im Gospod Bog pomogne i da odole svakom neprijatelju i protivniku Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za ovaj grad (ili: za ovo selo; ili: za svetu obitelj ovu), za svaki grad i one koji verom žive u njima, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za blagorastvorenje vazduha, za izobilje plodova zemaljskih i vremena mirna, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za one koji plove, za putnike, paćenike i sužnje, i za njihovo spasenje, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Da nas izbavi od svake nevolje, gnjeva, opasnosti i nužde, Gospodu se pomolimo.


Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Zaštiti, spasi, pomiluj i sačuvaj nas, Bože, blagodaću tvojom.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Pomenuvši Presvetu, prečistu, preblagoslovenu, slavnu Vladičicu našu Bogorodicu i prisnodjevu Mariju sa svima Svetima, sami sebe i jedni druge i sav život ovoj Hristu Bogu predajmo.
Narod: Tebje Gospodi.
Vozglas:
Sveštenik: Jer Tebi priliči svaka slava, čast i poklonjenje, Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin. Slava Otcu i Sinu i Svjatomu Duhu. I ninje i prisno i vo vjeki vjekov, amin. Blagoslovi duše moja Gospoda i vsja vnutrenjaja moja, imja svjatoje jego. Blagosloven jesi Gospodi.
[Na Hristove praznike, umesto: Slava... Blagoslovi duše... čita se Antifon 1. Vidi dodatak].


Sveštenik: Opet i opet u miru Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Zaštiti, spasi, pomiluj i sačuvaj nas, Bože, blagodaću tvojom.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Pomenuvši Presvetu, prečistu, preblagoslovenu, slavnu Vladičicu našu Bogorodicu i prisnodjevu Mariju sa svima Svetima, sami sebe i jedni druge i sav život ovoj Hristu Bogu predajmo.
Narod: Tebje Gospodi.
Sveštenik: Jer je tvoja moć, i tvoje je carstvo i sila i slava, Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vekova.
Amin. Slava Otcu i Sinu i Svjatomu Duhu. I ninje i prisno i vo vjeki vjekov, amin. Jedinorodnij Sine i Slove Božij, bezsmerten sij i izvolivij spasenija našego radi voplotitisja ot svjatija Bogorodici i prisnodjevi Mariji, nepreložno vočelovječitisja: raspnijsja že Hriste Bože, smertiju smert popravij, jedin sij Svjatija Trojici, sproslavljajemij Otcu i Svjatomu Duhu, spasi nas.
[Na Hristove praznike, na ovome mestu čita se Antifon 2. Vidi dodatak]
Sveštenik: Opet i opet u miru Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Zaštiti, spasi, pomiluj i sačuvaj nas, Bože, blagodaću tvojom.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Pomenuvši Presvetu, prečistu, preblagoslovenu, slavnu Vladičicu našu Bogorodicu i prisnodjevu Mariju sa svima Svetima, sami sebe i jedni druge i sav život svoj Hristu Bogu predajmo.
Narod: Tebje Gospodi.
Sveštenik: Jer si blag i čovekoljubiv Bog, i Tebi slavu uznosimo, Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin. Odmah zatim.
Blaženi milostivi, jako tiji pomilovani budut – tropar kanona.
Blaženi čisti serdcem, jako tiji Boga uzrjat – tropar kanona.
Blaženi mirotvorci, jako tiji sinove Božiji narekutsja – tropar kanona.
Blaženi izgnani pravdi radi, jako tjeh jest Carstvo nebeskoje – tropar kanona.
Blaženi jeste jegda ponosjat vam, i izženut, i rekut vsjak zol glagol na vi lažušče
mene radi – tropar kanona.
Radujtesja i veselitesja, jako mazda vaša mnoga na nebesjeh – tropar kanona.
Slava Otcu i Sinu i Svjatomu Duhu – tropar kanona.
I ninje i prisno i vo vjeki vjekov, amin – bogorodičan kanona.
[Na Hristove praznike, na ovome mestu čita se Antifon 3. Vidi dodatak]
(Za vreme pojanja Slava... i ninje... čini se vhod sa svetim Jevanđeljem). Po vhodu kaže Sveštenik: Premudrost, prosti.
Narod: (Nedeljom): Pridite poklonimsja i pripadem ko Hristu. Spasi ni Sini Božij, voskresij iz mertvih, pojuščija Ti: Aliluja.
(Na praznike bogorodične i svetiteljske ili u obične dane: Pridite poklonimsja i pripadem ko Hristu. Spasi ni Sini Božij, vo svjatih diven sij, pojuščija Ti: Aliluja). [Ove pesme zovu se: vhodnoje. Hristovi praznici i Sretenije, imaju svoje posebno vhodnoje. Vidi dodatak.].
Sad dolaze tropari i kondaci. Zatim:
Sveštenik: Jer si svet, Bože naš, i tebi slavu uznosimo, Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin.
Svjatij Bože, Svjatij Krjepkij, Svjatij Bezsmertnij, pomiluj nas (3 put). Slava Otcu i Sinu i Svjatomu Duhu. I ninje i prisno i vo vjeki vjekov, amin. Svjatij Bezsmertnij, pomiluj nas. Amin. Svjatij Bože, Svjatij Krjepkij, Svjatij Bezsmertnij, pomiluj nas.
[U neke praznične dane, umesto: Svjatij Bože...poju se druge pesme. Vidi dodatak.]
Svešt. Pazimo. Mir svima. Premudrost.
Čtec: (onaj koji čita Apostol): I duhu tvome, prokimen glas (kaže onaj glas koji je kod prokimena označen i glasno pročita prokimen. Zatim:)
Pojci: (Pevaju isti prokimen po glasu koji je naznačen).
Sveštenik: Premudrost.
Čtec: Čitanje iz poslanice Galatima (ili Jevrejima, ili Rimljanima, tj. naslov Apostola koji će čitati) svetoga Apostola Pavla.
Sveštenik: Pazimo!
Čtec: Čita Apostol. Po svršetku:
Sveštenik: Mir ti.
Čtec: I duhu tvome (tiho).
Sveštenik: Premudrost.
Pojci: Aliluja (veliko).
Sveštenik: Premudrost smerno stojmo; čujmo
Sveto Jevanđelje. Mir svima.
Narod: I duhovi tvojemu.
Sveštenik: Čitanje svetog Jevanđelja od Mateja (ili ime drugog jevanđelista).
Narod: Slava Tebje, Gospodi, slava Tebje.
Sveštenik: Pazimo! I čita sveto Jevanđelje. A po svršetku:
Narod: Slava Tebje, Gospodi, slava Tebje.
Sveštenik: Recimo svi iz sve duše, i od svega uma svoga, recimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Gospode Svedržitelju, Bože otaca naših, molimo Ti se, usliši i pomiluj.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Pomiluj nas, Bože, po velikoj milosti svojoj, molimo Ti se, usliši i pomiluj.
Narod: Gospodi pomiluj (triput).
Sveštenik: Još se molimo za blagoverni hristoljubivi rod naš i za sve pravoslavne hrišćane.
Narod: Gospodi pomiluj (triput).
Sveštenik: Još se molimo za najsvetijeg patrijarha (ili visokopreosveštenoga mitropolita, ili preosveštenog episkopa) našeg (ime), i za svu u Hristu braću našu.
Narod: Gospodi pomiluj (triput).
Sveštenik: Još se molimo za braću našu, sveštenike, đakone, i za svo u Hristu bratstvo naše.


Narod: Gospodi pomiluj (triput).
Sveštenik: Još se molimo za blažene i nezaboravne patrijarhe pravoslavne, za blagočestive careve i blagoverne carice, za osnivače ovoga svetoga hrama (ako je manastir: svete obitelji ove), i za sve do sada preminule pravoslavne oce i braću našu koji ovde počivaju, i za pravoslavne svuda.
Narod: Gospodi pomiluj (triput).
Sveštenik: Još se molimo za one koji plodove donose i dobro tvore u svetom i svečasnom hramu ovom, za one koji se trude, koji pevaju, i za prisutni narod koji očekuje od Tebe veliku i bogatu milost.
Narod: Gospodi pomiluj (triput).
Sveštenik: Jer si milostiv i čovekoljubiv Bog, i Tebi slavu uznosimo, Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin.
Jektenija za upokojene (služi se po potrebi).
Sveštenik: Pomiluj nas, Bože, po velikoj milosti svojoj, molimo Ti se, usliši i pomiluj.
Narod: Gospodi pomiluj (triput).
Sveštenik: Još se molimo za upokojenje duša usnulih slugu Božjih (imena), i da im se oprosti svaki greh voljni i nevoljni.
Narod: Gospodi pomiluj (triput).
Sveštenik: Da Gospod Bog nastani duše njihove gde pravednici počivaju.
Narod: Gospodi pomiluj (triput).
Sveštenik: Milost Božju, Carstvo nebesko, i oproštaj grehova njihovih molimo od Hrista, besmrtnog Cara i Boga našega.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Bože duhova... Jer si Ti vaskrsenje, i život, i pokoj usnulih slugu tvojih (imena), Hriste Bože naš, i Tebi slavu uznosimo, sa bespočetnim tvojim Ocem, i svesvetim i blagim i životvornim tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin.
Sveštenik: Oglašeni, pomolite se Gospodu.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Verni, pomolite se za oglašene.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Da ih Gospod pomiluje.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Da im otkrije Jevanđelje pravde.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Da ih prisajedini svojoj svetoj, sabornoj i apostolskoj Crkvi.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Spasi, pomiluj, zaštiti i sačuvaj ih, Bože, blagodaću tvojom.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Oglašeni, glave svoje priklonite Gospodu.
Narod: Tebje Gospodi.
Sveštenik: Da i oni s nama slave prečasno i veličanstveno ime tvoje, Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin.
Sveštenik: Vi koji ste oglašeni, iziđite; oglašeni, iziđite; vi koji ste oglašeni, iziđite; niko od oglašenih (da ne ostane). A vi koji ste verni, opet i opet u miru Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Zaštiti, spasi, pomiluj i sačuvaj nas, Bože, blagodaću tvojom.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Premudrost. Jer Tebi priliči svaka slava, čast i poklonjenje, Ocu i Sinu i svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin.
Sveštenik: Opet i opet u miru Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Zaštiti, spasi, pomiluj i sačuvaj nas, Bože, blagodaću tvojom.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Premudrost. Da svagda čuvani vlašću tvojom, Tebi slavu uznosimo, Ocu i Sinu i Svetome Duhu, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin. (Odmah za tim).
Iže heruvimi tajno obrazujušče, i životvorjaščej Trojicje, trisvjatuju pjesan ripjevajušče, vsjakoje ninje žitejskoje otložim popečenije.
(Mi koji Heruvime tajanstveno izobražavamo, i Životvornoj Trojici Trisvetu pesmu pevamo, svaku sada životnu 6rigu ostavimo).
(Sad se vrši veliki vhod, a po vhodu odmah):
Narod: Amin.
Jako da Carja vsjeh podimem, angelskimi nevidimo dorinosima činmi. Aliluja, aliluja, aliluja.
(Kao oni koji će primiti Cara svih, Anđelskim Silama nevidljivo praćenoga. Aliluja, Aliluja, Aliluja).
Sveštenik: Dopunimo molitvu svoju Gospodu.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za predložene časne Darove, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za ovaj sveti hram, i za one koji sa verom, pobožnošću i strahom Božjim ulaze u njega, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Da nas izbavi od svake nevolje, gnjeva, opasnosti i nužde, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Zaštiti, spasi, pomiluj i sačuvaj nas, Bože, blagodaću tvojom.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Sav dan savršen, svet, miran i bezgrešan, od Gospoda molimo.
Narod: Podaj Gospodi (ili: podaj Gospode).
Sveštenik: Anđela mira, vernog vođu, čuvara duša i tela naših, od Gospoda molimo.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Oproštaj i otpuštanje grehova i sagrešenja naših, od Gospoda molimo.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Dobro i korisno dušama našim, i mir u svetu, od Gospoda molimo.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Ostalo vreme života svoga u miru i pokajanju da provedemo, od Gospoda molimo.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Kraj života našeg da bude hrišćanski, bez bola, nepostidan, miran, i da dobar odgovor damo na Strašnom Hristovom sudu, molimo.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Pomenuvši presvetu, prečistu, preblagoslovenu, slavnu Vladičicu našu Bogorodicu i Prisnodjevu Mariju sa svima Svetima, sami sebe i jedni druge i sav život svoj Hristu Bogu predajmo.
Narod: Tebje Gospodi.
Sveštenik: Milosrđem Jedinorodnoga Sina tvoga, sa kojim si blagosloven, sa presvetim i blagim i životvornim tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin.
Sveštenik: Mir svima.
Narod: I duhovi tvojemu.
Sveštenik: Ljubimo jedni druge da bismo jednodušno ispovedali:
Narod: Otca i Sina i Svjatago Duha, Trojicu jedinosuštnuju u nerazdjeljnuju.
Sveštenik: Dveri, dveri, premudrošću pazimo!
Narod: Svi zajedno govore Ispovedanje vere Verujem u jednoga Boga Oca...
Sveštenik: Stojmo smerno, stojmo sa strahom, pazimo da sveti Prinos u miru uznesemo.
Narod: Milost mira, žertvu hvaljenija.
Sveštenik: Blagodat Gospoda našega Isusa Hrista, i ljubav Boga i Oca i zajednica Svetoga Duha, da bude sa svima vama.
Narod: I so duhom tvojim.
Sveštenik: Gore imajmo srca!
Narod: Imami ko Gospodu.
Sveštenik: Zablagodarimo Gospodu.
Narod: Dostojno i pravedno jest poklanjatisja Ocu i Sinu i Svjatomu Duhu, Trojicje jedinosuštnjej i nerazdjeljnjej.
Sveštenik: Pobedničku pesmu pojući, kličući, uzvikujući i govoreći:
Narod: Svjat, svjat, svjat Gospod Savaot! Ispoln nebo i zemlja slavi tvojeja; Osana vo višnjih, blagosloven grjadij vo imja Gospodnje; Osana vo višnjih.
Sveštenik: Primite, jedite, ovo je Telo moje, koje se za vas lomi na otpuštenje grehova.
Narod: Amin.
Sveštenik: Pijte iz nje svi: ovo je krv moja Novoga Zaveta, koja se za vas i za mnoge izliva na otpuštenje grehova.
Narod: Amin.
Sveštenik: Tvoje od tvojih Tebi prinoseći zbog svega i za sve.
Narod: Tebe pojem, tebe blagoslovim, tebje blagodarim, Gospodi, i molimtisja Bože naš.
Sveštenik: Osobito za presvetu, prečistu, preblagoslovenu, slavnu Vladičicu našu Bogorodicu i Prisnodjevu Mariju.
Narod: Dostojno jest jako voistinu blažiti tja Bogorodicu, prisno blaženuju i preneporočnuju i mater Boga našego. Čestnjejšuju heruvim i slavnjejšuju bez sravnjenija serafim, bez istljenija Boga Slova roždšuju, suščuju Bogorodicu tja veličajem.
(Dostojno je vaistinu da blaženom zovemo Tebe, Bogorodicu, uvek blaženu i svebezprekornu, i Mater Boga našega. Časniju od Heruvima i slavniju neuporedivo od Serafima, Tebe što Boga Logosa (Slova) neporočno rodi, vaistinu Bogorodicu, mi te veličamo).
Sveštenik: Najpre pomeni, Gospode, najsvetijeg patrijarha (ili visokopreosveštenoga mitropolita ili preosveštenog episkopa) našeg (ime), i daruj ga svetim tvojim Crkvama u miru, zdrava i čitava, časna, dugovečna i da pravilno upravlja rečju Istine tvoje.
Narod: I vsjeh i vsja.
Sveštenik: I daj nam da jednim ustima i jednim srcem slavimo i pevamo prečasno i


veličanstveno ime tvoje, Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin.
Sveštenik: I da budu milosti velikoga Boga i Spasa našega Isusa Hrista sa svima vama.
Narod: I so duhom tvojim.
Sveštenik: Pomenuvši sve Svete, opet i opet u miru Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Za prinesene i osvećene Darove, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Da čovekoljubivi Bog naš, primivši ih u svoj čisti i nadnebesni i umni Žrtvenik, kao miris miomira duhovnoga, nispošlje nam za to božansku blagodat i dar Svetota Duha, pomolimo se.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Da nas izbavi od svake nevolje, gnjeva, opasnosti i nužde, Gospodu se pomolimo.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Zaštiti, spasi, pomiluj i sačuvaj nas, Bože, blagodaću tvojom.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Sav dan savršen, svet, miran i bezgrešan, od Gospoda molimo.
Narod: Podaj Gospodi (ili: podaj Gospode). 
Sveštenik: Anđela mira, vernog vođu, čuvara duša i tela naših, od Gospoda molimo.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Oproštaj i otpuštenje grehova i sagrešenja nših, od Gospoda molimo.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Dobro i korisno dušama našim, i mir u svetu, od Gospoda molimo.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Ostalo vreme života svoga u miru i pokajanju da provedemo, od Gospoda molimo.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Kraj života našeg da bude hrišćanski, bez bola, nepostidan, miran, i da dobar odgovor damo na Strašnom Hristovom sudu, molimo.
Narod: Podaj Gospodi.
Sveštenik: Izmolivši jedinstvo vore i zajednicu Svetoga Duha, sami sebe i jedni druge, i sav život svoj Hristu Bogu predajmo.
Narod: Tebje Gospodi.
Sveštenik: I udostoji nas, Vladiko, da smelo i neosuđeno smemo prizivati Tebe nebeskoga Oca i govoriti:
Narod: Oče naš koji si na nebesima, da se sveti ime Tvoje, da dođe Carstvo Tvoje, da bude volja tvoja i na zemlji kao i na nebu. Hleb naš nasušni daj nam danas; i oprosti nam dugove naše kao što i mi opraštamo dužnicima svojim, i ne uvedi nas u iskušenje, no izbavi nas od zloga.
Sveštenik: Jer je tvoje carstvo i sila i slava, Oca i Sina i Svetoga Duha, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin.
Sveštenik: Mir svima.
Narod: I duhovi tvojemu.
Sveštenik: Glave svoje Gospodu priklonimo.
Narod: Tebje, Gospodi.
Sveštenik: Blagodaću i milosrđem i čovekoljubljem Jedinorodnog Sina tvoga s kojim si blagosloven, sa presvetim i blagim i životvornim tvojim Duhom, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin.
Sveštenik: Pazimo! Svetinje svetima.
Narod: Jedin Svjat, jedin Gospod, Isus Hristos, vo slavu Boga Otca. Amin.
Zatim narod peva pričasten: Hvalite Gospoda s nebes, hvalite jego vo višnjih.
Aliluja (triput).
(Pričasten može biti i drugi: praznični ili proizvoljni).
Sveštenik: Sa strahom Božjim, verom i ljubavlju pristupite.
Narod: Blagosloven grjadij vo imja Gospodnje, Bog Gospod i javisja nam.
Tada verni pristupaju pričešću Božanskim Tajnama.
Po pričešću govori:
Sveštenik: Spasi, Bože, narod tvoj i blagoslovi nasleđe tvoje.
Narod: Vidjehom svjet istinij; prijahom Duha Nebesnago; obrjetohom vjeru istinuju, nerazdjeljnjej Trojicje poklanjajemsja, ta bo nas spasla jest.
Sveštenik: Svagda, sada i uvek i u vekove vekova.
Narod: Amin. Da ispolnjatsja usta naša hvaljenija tvojego Gospodi, jako da pojem slavu tvoju, jako spodobil jesi nas pričastitisja, svjatim tvojim božestvenim bezsmertnim i životvorjaščim tajnam: sobljudi nas vo tvojej svjatinji, ves den poučatisja pravdje tvojej. Aliluja, Aliluja, Aliluja.
Sveštenik: Primivši božanske, svete, prečiste, besmrtne, nebeske, i životvorne, strašne Hristove Tajne, stojeći smerno, dostojno zablagodarimo Gospodu.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Zaštiti, spasi, pomiluj i sačuvaj nas, Bože, blagodaću tvojom.
Narod: Gospodi pomiluj.
Sveštenik: Izmolivši sav dan savršen, svet, miran i bezgrešan, sami sebe i jedni druge

50. PSALM





Pomiluj me, Bože, po velikoj milosti svojoj, i po obilju milosrđa svoga očisti bezakonje moje. Operi me sasvim od bezakonja moga, i od greha moga očisti me, jer ja znam bezakonje svoje i greh moj stalno preda mnom.Tebi jedinome sagreših, i zlo pred Tobom učinih, da se opravda u rečima svojim i da pobedi kad ti sude. Gle, u bezakonjima se začeh, i u gresima rodi me mati moja. Jer gle, istinu ljubiš, i javljaš mi neznano i tajno svemudrosti svoje. Pokropi me isopom, i očistiću se; operi me, i biću belji od snega. Daj mi da čujem radost i veselje, da se prenu kosti potrvene. Odvrati lice svoje od grehova mojih, i sva bezakonja moja očisti. Srce mi čisto sazdaj, Bože, i duh prav obnovi u meni. Ne odbaci me od lica Tvoga, i Duha Tvoga Svetoga ne oduzmi od mene. Daj mi radost spasenja Tvoga, i duhom vladačkim učvrsti me. Naučiću bezakonike putevima Tvojim, i nepobožnim će se obratiti Tebi. Izbavi me od krvi, Bože, Bože spasenja moga; Obradovaće se jezik moj pravdi Tvojoj. Gospode, otvori usne moje, i usta će moja kazivati slavu Tvoju. Jer da si hteo žrtve, prineo bih; za žrtve paljenice ne mariš. Žrtva Bogu je duh skrušen; srce skrušeno i smerno Bog neće prezreti. Po blagosti svojoj, Gospode, čini dobro Sionu, neka se podignu Zidovi jerusalimski. Onda će Ti biti mile žrtve pravde, prinosi i žrtve paljenice; tada će metati na žrtvenik Tvoj teoce.

 

Циљ хришћанског живота је Стицање Духа Светога.






Циљ хришћанског живота је Стицање Духа Светога. То је суштина учења преподобног Серафима Саровског. Био је учитељ духовне радости и исцелитељ туге и мрзовоље. Говорио је: "Стекни дух мира, и тада ће се хиљаде око тебе спасити".
Преподобни Серафим Саровски, подвижник, пророк и чудотворац

Циљ хришћанског живота је Стицање Духа Светога.
То је суштина учења преподобног Серафима Саровског, једног од најпоштованијих руских светитеља. Био је учитељ духовне радости и исцелитељ туге и мрзовоље. Говорио је: "Стекни дух мира, и тада ће се хиљаде око тебе спасити".
Много година је провео у пустињи где се непрестано подвизавао и молио. Удостојио се дванаест јављања Пресвете Bогородице и виђења Исуса Христа у лику Сина Човечијег. Није био писац, али су остале забележене многе његове поуке међу којима су и " Разговори са Мотовиловим".
Свети Старац је свој монашки живот провео иза зидина и у шуми чувеног манастира у Сарову, на тридесет километара од Дивјејева. Живећи у пустињи, био је духовник монахињама у Дивјејеву, а духовно је руководио и осталом братијом и мирјанима. Подвизавао се изузетно дисциплиновано, водећи непрекидну борбу са страстима. За време испосништва у саровској шуми, провео је 1000 дана и ноћи, клечећи у молитви на великом камену, молећи се за спас Русије.
Исихастичко предање Цркве у његовој личности показало се у пуном сјају. Два пута га је, на чудесан начин, исцелила Пресвета Богородица, а доцније је и он сам исцељивао друге. Има мноштво сведочења из којих се види да је преподобни исцелио велики број људи. Та чудесна исцељења догађала су се не само док је Старац био жив, него и после његовог упокојења, и пре и после канонизације. А чуда везана за преподобног Серафима, дешавају се и данас.